Brodac prvi dio,Radmila Kajmaković
Porijeklo imena sela
Brodac je, po predanju, dobio ime po prelazima brodovima preko vode. Brodovi odavde do Save išli i zato se zove Brodac. Brodac je stariji od Bijeljine.U Brocu se jedna mahala zove DangubaBila je jedna vodenica i tu su ljudi ostajali po nekoliko dana. Ne može da samelje, i zato se prozvala Danguba.
Istorijski podaci (oko 1735–1783)
Oko 1735. godine spominje se varoš Brodac sa 72 kuće i crkvom od hrastovih dasaka, varoš Belina sa 70 domova i crkvom sa zidovima od plota oblepljenog zemljom, zatim selo Dvorovi sa 21 domom i Batkovići sa 13 domova. Očigledno je da se za nepunih 20 godina nove vlasti prilike donekle sredile, nešto stanovništva se vjerovatno povratilo, crkve su podignute i pored Bijeljine prvi put se spominje Brodac kao varoš. Međutim, to će potrajati samo još nekoliko godina, jer 1739. godine Semberija ponovo potpada pod tursku vlast. Da je smjena vlasti značila i prekid, ili bar promjenu u razvoju naselja i stanovništva, svjedoče i podaci iz 1783. godine. U proteklom periodu Bijeljina je doživjela znatan napredak, ona tada ima 200 turskih i 15 hrišćanskih kuća. Brodac je ponovo selo sa svega 10 kuća. Isto toliko imaju i Popovi, a Amajlije 12 kuća. Ostala sela se ne spominju, što ne mora da znači da tada nisu postojala.
Brodac Donji
Brodac Donji ima 270 kuća. Djelovi sela su: Božića, Jakovljevića, Makarića, Šarića, Tajića i Vasilića mahala. Po narodnom predanju prije 100 godina u selu je bilo samo 9 kuća.
Od tri doseljena brata Ljubinka, Nestora i Lakete, koji su doselili iz Nevesinja, jesu porodice Ljubinkovići (Jovanjdan), Nestorovići (Jovanjdan) i Laketići, zvani i Vasilići i Tanasići (Jovanjdan). Božići (Jovanjdan) takođe su iz Nevesinja, Cvijetinovići su takođe od Božića, zbog svađe u trgovini jedan od dvojice braće promijenio je prezime. Stanimirovići (Mratindan) iz Šida su, Šarići (Jovanjdan) iz Hercegovine su, Rakići su iz Srbije, Marinkovići su iz Srbije, Lokanjčevići (Đurđevdan) iz Lokanja su.
Unutrašnje seljakanje: Marjanovići (Stjepanjdan), domazet iz Meteriza, Ćurčić (Aranđelovdan), došao kao domazet iz Velinog Sela, Trifkovići, iz Balatuna, Ošapovići (Đurđevdan) iz Trnjaka su, Perići (Đurđevdan), iz Gornjeg Broda, Šubarići (Jovanjdan), iz Velike Obarske, Rikanovići (Đurđevdan), iz Donjeg Crnjelova.
Nepoznatog porijekla su: Jelisići (Alimpijevdan), Pantići, Pravdići (Šćepanjdan), Ljubojevići (Jovanjdan), Adamovići (Alimpijevdan), Jakovljevići (Vraći), Tojići (Đurđevdan), Antonići (Mitrovdan), Makarići (Đurđevdan), Ribići (Alimpijevdan), Prodanovići (Stjepanjdan) i Maričići.
Seoska slava je Mali Vaskrs. U selu postoji jedno zajedničko aktivno groblje.
Brodac Gornji
Brodac Gornji ima 327 kuća. Selo se dijeli na Gornju ili Brđansku, Donju ili Panića i Srednju mahalu ili Gradačane. Postoji takođe i druga podjela sela: Danguba, Dmitrića, Кićanovića, Matića, Panića, Perića mahala i Jelaz.
Po narodnom predanju, najstarije porodice u selu su Кićanovići (Jovanjdan), Sofrenići, Markovići i Perići (Nikoljdan). Božići (Jovanjdan) iz Nevesinja su. Doselila tri brata, jedan u Brodac, drugi u Svnjarevac (Ostojićevo), a treći u Hase. Od tri brata, Matije, Maksima i Ive, doseljenih iz Brda, potiču Matići, Maksimovići i Ivići (Nikoljdan).
Nikolići (Đurđevdan), Spasojevići (Nikoljdan) i Pejići (Nikoljdan) iz Gradačca su, Stojanovići, zvani Pocerčići (Jovanjdan) iz Srbije su, Stokanovići, zvani i Vukovići i Đukići (Aranđelovdan) iz Brda su, Pantelići (Nikoljdan) iz Grka u Sremu, Milanovići (Jovanjdan) iz Brda, Dimitrići (Jovanjdan) iz Brda, Vujić (Jovanjdan) iz Brda, Кrstići (Nikoljdan) iz Srbije, Pejići (Ignjatijevdan) iz Brda, Ercegovac (Nikoljdan) iz Hercegovine, Panići (Nikoljdan) iz Кopanice kod Orašja, Žunići (Đurđevdan) iz Srema.
Unutrašnje seljakanje: Jeftić (Jovanjdan), domazet u Stokanovića, iz Crnjelova, Radić (Đurđevdan), od Lajakovića iz Hasa, Кatić, iz Donjeg Broda.
Nepoznatog porijekla su: Antići (Simundan), Antići (Đurđevdan), Uroševići (Nikoljdan), Marinkovići (Nikoljdan), Milenkovići (Nikoljdan), Srebrići (Stjepanjdan), Đurđevići (Đurđevdan), Trifkovići (Jovanjdan), Vasilići (Jovanjdan) i Кrsmanovići (Mratindan).
Seoska slava je drugi dan Vaskrsa. U selu postoji jedno zajedničko aktivno groblje.
Predanja i ostaci
U Gornjem Brocu na Orašću ima mađarski grad. Izoravali velike cigle. Ima cigala i u njivi Alakovac.
Ima u selu stara kuća što su je Mađari kalemili.
Brodac drugi dio,Milenko S. Filipović
Istorijski podaci (austrijska okupacija 1718–1739)
U vrijeme austrijske okupacije (1718–1739) Brodac se spominje kao varoš, slično kao i Bijeljina, sa crkvom i dva sveštenika. Кasnije gubi na značaju, ali se ponovo javlja porast stanovništva. Godine 1735. Brodac je imao 72 kuće, a 1784. samo 10, što je vjerovatno posljedica iseljavanja u Srem.
Danas je Brodac podijeljen na Gornji i Donji, sa preko 600 domaćinstava.
Po predanju, Brodac je ponovo naseljen sa 14 porodica, od kojih je 7 došlo u Gornji, a 7 u Donji Brodac. Među njima su bili Božići, porijeklom iz Bileće, sa precima Đokom, Jovanom i Božom. Među Božićima ima onih koji su od Babića, “dovoci” (dovedeni od majke).
Stanovništvo Broca, dijeli se na tri grupe po porijeklu: doseljenike, Ere (rodovi iz Hercegovine) i Gradačane (rodovi iz Gradačca).
Starosjedioci i doseljenici
Starosjedioci bi bili: Кrstići, Perići, Кićanovići.
- Кrstići (preko 20 domova) starinom su Okulići iz Srbije. Neko vrijeme bili su kao Živanovići u Sremu, odakle su prešli u Donji Brodac. Došao je čukundjed Miloša Кrstića (r. 1901). Iz Donjeg Broca pradjed je prešao u Gornji Brodac ujaku Adamoviću, koji nije imao djece, i stoga slave Nikoljdan (a stara slava je bila Alimpijevdan).
Doseljenici od Gradačca su u zaseoku Danguba. Tu su nekada bile vodenice, ljudi dolazili i lovili ribu i tako tu “dangubili”, pa se po tome mjesto prozvalo. - Pantelići (Nikoljdan) starinom su iz Grka u Sremu; rod su im Merići u Grku.
- Lokanjčevići su porijeklom iz sela Lokanja.
- Rafailovići i Markovići su zajedničkog porijekla (Nikoljdan).
Običaji
- Pobratimstvo
Poznato je pobratimstvo. Nastaje kad neko sanja da ga je neko izbavio iz životne opasnosti, pa ga poslije pobrati. Ili se dva lica dugo vremena paze, pa se pobrate. Neki su odlazili i u crkvu da im se izvrši obred bratimljenja. Mića Božić iz Broca bio se pobratimio sa pok. Mihailom Stanimirovićem iz istog sela: bili su dugo intimni drugovi pa se “poburazerili”. Išli su i u crkvu. Bili su “braća”, a sestre im bile uzajamno “seje”. Često su se posjećivali. - Praznik Makivije
Praznuje se Makivije (1. avgusta po starom kalendaru). Toga dana se ne radi; nisu nikako »dobar dan«. U selu Brocu je veliki vir Gromiželj(sada to pripada Velinom Selu), odakle voda otiče u Savu. Pripovijeda se da je u taj vir propala cura koja je tkala na Makivija i da se i sada toga dana čuje iz vira kako tka. U istom selu se priča kako se neki udavio u Savi i govorio da nešto odozdo viče “Makivije”, a kad izroni na površinu, nema ništa. - Fiktivno srodstvo
Nisam saznao (u Brocu, 1961) ništa o tome da li ima srodstva po mlijeku, ali sam saznao za osobit oblik fiktivnog srodstva. Naime, bilo je toga da se dijete koje ne napreduje prodaje. Onaj koji je tobože “kupio” dijete poziva se na darivanje: spremi se ručak i on se dariva košuljom. Time je uspostavljan odnos koji se mnogo cijenio: roditelji dječiji i drugi članovi porodice i taj koji je “kupio” dijete smatrali su se kao rod i odnosili se kao otac i sin, braća i sestre.Smatralo da članovi tih dviju porodica nisu mogli međusobno stupiti u brak. - Sahranjivanje
Ponegdje ima i toga da se u stari grob sahrani nov mrtvac, pa se pored novog krsta zadrži i stari, slično običaju koji vlada u okolini Skoplja. Ali se taj drveni krst zadrži samo dok se ne obori poslije postavljanja kamenog krsta (1938). U Brocu, pak, stari grob se ne otvara, ali se nastoji da se članovi roda pokopaju u blizini; kad na toj parceli više ne bude mjesta, onda se prelazi na novu parcelu (1961).
Narodne priče
U Brocu sam slušao priču “U cara Trojana kozje uši”, s tom razlikom od dobro poznate verzije što te uši nisu gledali berberi koji su ga brijali nego sluge koje su ga biskale (1961).
