Etnološki zapisi o Crnjelovu: Tragom istraživanja Radmile Kajmaković

Sve navedene informacije preuzete su iz naučnih radova Radmile Kajmaković, istaknute etnološkinje koja je svojim predanim radom ostavila dragocen i neizbrisiv trag o istoriji i običajima čitave Semberije.

Poziv čitaocima: Ukoliko posedujete dodatna saznanja, porodična predanja ili dokumenta o svom selu ili gradu, slobodno nam se javite privatnom porukom kako bismo dopunili ovu bazu znanja.

Poreklo imena

Postoje dve glavne teorije o nastanku imena Crnjelovo:

1. Po prirodi: Smatra se da je selo dobilo ime po gustim, crnim hrastovim šumama koje su u prošlosti prekrivale ovaj deo Semberije.
2. Po zemljištu: Druga, po mnogima logičnija teorija, jeste da je predeo dobio ime po izuzetno plodnoj zemlji crnici, koja je hranila generacije meštana.

Crnjelovo Donje

Crnjelovo Donje broji 779 domaćinstava. Selo je podeljeno na zaseoke (mahale): Arsenić, Đukić, Kojić mahala, Grabik i Vrulja. Prema narodnom predanju, ovaj kraj je nekada bio pust: “Narod je živeo samo po brdima, a ovde su bežali isključivo da bi se sakrili od nevolja.”

Porekla porodica u Donjem Crnjelovu:

• Petrovići (slava Đurđevdan): Doselili su se pre oko 200 godina iz Crmnice (okolina Oboda, Crna Gora), preko Nevesinja. Prvobitno su se prezivali Šopali. Od njih su nastali: Živanovići, Savići, Jovići, Mihajlovići, Lazići, Marjanovići, Vujići, Naranidžići, Lazarevići, Krbanjevići i Banovići.
• Arsenovići (slava Jovanjdan): Poreklom iz Hercegovine, gde su se prezivali Arsić. Od ove loze potiču: Arsenovići, Jovanovići, Ivići, Novakovići, Mirći, Stevanovići, Midanovići, Manojlovići, Maksimovići, Gligići i Rikanovići.
• Letunski (slava Nikoljdan): Doselili se iz Hercegovine pre Petrovića. Od njih potiču: Glišići, Radići, Đukići, Đokići, Markovići i Mirći.
• Kojići (slava Nikoljdan): Doselili se iz okoline Foče.
• Bančići (slava Sv. Klimentije): Stigli preko Tavne pre oko 100 godina.
• Marići (slava Đurđevdan): Zanimljivo predanje kaže da je rodonačelnik bio dečak katolik iz Srema koji je došao kao sluga kod porodice Šopal. Kasnije se oženio, prešao u pravoslavlje i ostao u selu.
• Mitrovići (slava Aranđelovdan): Poreklom iz Kuzmina.
• Purići (slava Đurđic): Doselili se iz Srbije pre oko 100 godina.
• Milinkovići (slava Alimpijevdan): Doselili se iz Obarske pre 80–90 godina.
• Nepoznato poreklo: Stanići (Jovanjdan), Jočkovići (Nikoljdan), Vasilići (Tomindan).

Zanimljivost: Sela Donje i Gornje Crnjelovo dele istu seosku slavu (litiju) — nedelju pred Trojice, kao i zajedničko groblje.

Crnjelovo Gornje

Crnjelovo Gornje obuhvata 493 kuće, a čine ga zaseoci: Burum, Grede, Lopandići i Polje. Staro predanje o naseljavanju kaže: “Bilo je pusto. Ko god je imao konja, obleti određeni prostor, pobode među i kaže: ‘Ovo je moje!'”

Porekla porodica u Gornjem Crnjelovu:

• Jeftići, Kokanovići i Vojakovići (slava Nikoljdan): Doselili se iz Grahova. Od Kokanovića su nastali Grgići, Mihajlovići, Spasići i Plakalovići.
• Vojakovići: Osnivač je bio vojnik koji je bežao od Turaka. Od njih potiču Ruščići (slava Nikoljdan), koji su prezime dobili po babi Ružici koja je rano ostala udovica.
• Kordići (slava Ilindan): Iz Grahova. U selu je postojao spomenik Todoru Kordiću iz XIX veka, jedan od najstarijih u kraju.
• Kojići (Jeremići i Mirkovići) (slava Nikoljdan): Iz okoline Foče.
• Lopandići (Radići i Bojići) (slava Trifundan): Krenuli iz Nevesinja, pa preko Pučila, Dvora i Balatuna stigli u Crnjelovo.
• Pantići (slava Nikoljdan): Iz Posavine.
• Banjčići (slava Sv. Klimentije): Iz Banjice sa Majevice.
• Bročankići (Maksimovići) (slava Jovanjdan): Poreklom iz sela Broca.
• Ostale porodice (nepoznato poreklo ili kasniji doseljenici): Bošnjakovići, Pavlovići, Gajići (Tičjakovići), Krsmanovići, Josipovići, Stevanovići (Vasići, Njegovanovići, Milovanovići), Stojanovići, Tojići, Savići, Đokići, Jokići, Jezdići, Nikolići (Klasanovići), Obradovići, Đakovići (Viktorovići) i Bešlići.

Mahala Burum

Burum je najkasnije naseljeni deo sela. Sve porodice doveo je beg iz Gradačca: Ćuskići, Jevremovići, Jaramazovići, Gazdetići, Gajići, Petrovići i Mitrovići. Ova mahala ima sopstveno groblje, dok se ostali stanovnici Gornjeg Crnjelova sahranjuju u Donjem.

Fenomen promene prezimena

Veliki izazov za istraživače porekla predstavljaju česte promene prezimena. Većina doseljenika je menjala prezime kako bi sakrila poreklo (najčešće zbog sukoba sa turskim vlastima ili krvne osvete). Potomci su često dobijali prezimena po imenu oca ili dede, dok je staro rodovsko prezime s vremenom padalo u zaborav. Zanimljivo je da su tek 80-ih godina XX veka prezimena zvanično fiksirana. Do tada je svaka porodica bila poznata po više različitih nadimaka ili prezimena, a danas se pamti samo ono upisano u matične knjige. Neki ogranci (poput Petrovića) imali su i do dvanaest različitih prezimena unutar istog roda.

Predanja, anegdote i legende

Krvna osveta u porodici Jović

U zaseoku Grede žive Jovići, a o njihovom naseljavanju kruži surova priča. Navodno je snaha šila košulju svom mužu, a dever je u šali dobacio: “Zar takvom ugursuzu šiješ tako lepu košulju?” Ona je to prenela mužu, koji je u besu pucao bratu u stomak. Ranjenog brata su lečili narodnim lekovima — puževima i zečijom kožom, nakon čega je on pobegao u Gredu da se spase. Od njega potiču današnji Jovići u Gredi.

Legenda o caru Trojanu

U Gornjem Crnjelovu postoji lokalitet Trojanci. Prema narodnom verovanju, tu se nalazio grad cara Trojana. Uz ovo mesto vezuje se i čuvena bajka “U cara Trojana kozje uši”, koja je duboko ukorenjena u lokalnom folkloru.

Izvorni tekst:Semberija kroz vijekove