Bijeljina

Narodna biblioteka “Filip Višnjić” je centralna i najznačajnija ustanova kulture u gradu Bijeljina

Narodna biblioteka “Filip Višnjić” je centralna i najznačajnija ustanova kulture u gradu Bijeljina i regiji Semberija. Nalazi se na adresi Trg kralja Petra I Karađorđevića 5, Bijeljina, Republika Srpska (Bosna i Hercegovina).

Književni fond

Biblioteka raspolaže bogatim književnim fondom koji broji preko 100.000 knjiga i rukopisa. Fond je organizovan kroz nekoliko odjeljenja i čitaonica kako bi zadovoljio potrebe različitih grupa korisnika:

  • Opšta čitaonica
  • Studentska čitaonica
  • Kutak za djecu
  • Čitaonica za slijepa i slabovida lica

Biblioteka takođe aktivno radi na projektu digitalizacije zavičajnog fonda, kao i starih i rijetkih knjiga, čineći ih tako dostupnijim široj javnosti.

Aktivnosti

Biblioteka je ključni nosilac kulturnih dešavanja u regiji. Njene glavne aktivnosti uključuju:

  • Organizacija književnih susreta i promocija knjiga.
  • Kulturne manifestacije, izložbe i tribine.
  • Izdavačka djelatnost, sa posebnim fokusom na podršku lokalnim autorima i njihovom radu.
  • Rad sa djecom i mladima kroz specijalizovane radionice i programe u Dječijem kutku.

Lokalne ispostave (Matična funkcija)

Narodna biblioteka “Filip Višnjić” nema “lokalne ispostave” u smislu direktnih filijala pod istim imenom u drugim mjestima. Međutim, ona ima status matične biblioteke za širu regiju.

To znači da je ona nadležna za nadzor, koordinaciju i stručnu pomoć drugim bibliotekama na području opština:

  • Bijeljina
  • Ugljevik
  • Lopare
  • (Prema nekim izvorima i Pelagićevo, Donji Žabar i Osmaci)

U okviru ove matične funkcije, ona koordinira rad mreže koja uključuje druge narodne biblioteke, kao i desetine školskih, fakultetskih i univerzitetskih biblioteka u ovim opštinama.

Zgrada Narodne biblioteke “Filip Višnjić” u Bijeljini je namjenski građen objekat podignut u stilu moderne arhitekture.

Za razliku od mnogih biblioteka koje su smještene u adaptiranim starim zgradama, objekat u Bijeljini je od početka projektovan da služi kao biblioteka, što ga čini jednim od rijetkih takvih primjera u regionu.

Ključne činjenice o arhitekturi i izgradnji:

  • Period izgradnje: Izgradnja je započela u septembru 1979. godine, a zgrada je svečano otvorena i useljena 1982. godine.
  • Arhitekta: Za idejno rješenje projekta raspisan je konkurs na koji je pristiglo 26 radova. Prvu nagradu je osvojio arhitekta Hamdija Salihović, koji je u to vrijeme bio profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.
  • Stil i funkcionalnost: Zgradu odlikuje moderna arhitektura ranih 1980-ih. Opisana je kao “funkcionalan i reprezentativan” javni prostor. Dizajnirana je da bude prostrana (šest puta veća od prethodnog prostora u opštinskoj zgradi) i da zadovolji sve potrebe moderne biblioteke.
  • Unutrašnji prostor: Arhitektonsko rješenje je omogućilo jasno odvajanje funkcija, pa zgrada danas posjeduje centralne čitaonice (opšta, studentska), dječiji kutak, multimedijalne sale, prostor za zavičajnu zbirku i adekvatne prostore za stručne bibliotečke službe.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *