Bijeljina, Bosna i Hercegovina – Vanekov mlin, nekadašnji ponos i pokretač industrijskog razvoja Bijeljine, danas je tek sjećanje i ožiljak u gradskom tkivu. Priča o ovom značajnom objektu industrijske baštine je priča o viziji, napretku, ali i o nebrizi koja je dovela do njegovog konačnog nestanka. Izgrađen krajem 19. stoljeća, mlin je decenijama bio simbol prosperiteta i tehnološkog iskoraka, da bi na kraju, uprkos proglašenju za nacionalni spomenik, bio srušen 2022. godine.
Počeci: Vizija Franca Vaneka i dolazak Švaba
Izgradnja Vanekovog mlina neraskidivo je vezana za dolazak podunavskih Švaba (Donauschwäbische) na područje Semberije u vrijeme austrougarske uprave. Ovi vrijedni doseljenici donijeli su sa sobom nova znanja, tehnologije i preduzetnički duh. Među njima se posebno istakao Franc Vanek, koji je 1888. godine u tadašnjem Franc Jozefsfeldu (današnje Novo Selo) podigao parni mlin.
Bio je to revolucionaran poduhvat za to vrijeme i za taj kraj. Umjesto tradicionalnih vodenica, Vanekov mlin je koristio snagu pare, što je omogućavalo daleko veći kapacitet i kontinuitet proizvodnje. To je bio prvi parni mlin u Semberiji, a njegova izgradnja označila je početak industrijalizacije Bijeljine.
Sjaj: Zlatno doba i ekonomski značaj
Vanekov mlin je ubrzo postao srce privrednog života regije. Dograđen i modernizovan 1926. godine, mlin je prerađivao ogromne količine žita, ne samo za lokalne potrebe, već i za izvoz. Njegov rad podstakao je razvoj poljoprivrede u Semberiji, jer su seljaci imali siguran otkup za svoje viškove žitarica.
Osim ekonomskog, mlin je imao i veliki društveni značaj. Zapošljavao je značajan broj radnika i uticao na urbanistički razvoj tog dijela grada. Arhitektura samog kompleksa, sa prepoznatljivom fasadom od crvene opeke, svjedočila je o industrijskoj estetici tog vremena i predstavljala je markantan gradski simbol. Vanekov mlin nije bio samo fabrika, već i mjesto susreta i života, svjedok uspona Bijeljine kao važnog regionalnog centra.
Nestajanje: Decenije propadanja i konačno rušenje
Nakon Drugog svjetskog rata i promjenom društveno-političkog uređenja, mlin prelazi u državno vlasništvo i nastavlja sa radom u sklopu različitih preduzeća. Međutim, sa tranzicijom i privatizacijom krajem 20. i početkom 21. stoljeća, počinje njegovo postepeno propadanje. Proizvodnja je stala, a kompleks je prepušten zubu vremena.
Prepoznajući njegov historijski i arhitektonski značaj, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je u januaru 2021. godine proglasila Vanekov mlin nacionalnim spomenikom. Ova odluka budila je nadu da će kompleks biti sačuvan i revitalizovan, te da će dobiti novu namjenu u skladu sa svojim značajem.
Nažalost, te nade su se raspršile u aprilu 2022. godine, kada su bageri srušili ovaj vrijedni spomenik industrijske baštine. Rušenje je izazvalo šok i ogorčenje javnosti, udruženja za zaštitu naslijeđa i brojnih građana koji su Vanekov mlin smatrali dijelom svog kolektivnog identiteta.
Danas na mjestu nekadašnjeg giganta stoje samo ostaci, kao tužni podsjetnik na industrijsku eru koja je oblikovala Bijeljinu i kao opomena o važnosti očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa. Priča o Vanekovom mlinu – od njegovih vizionarskih početaka, preko decenija sjaja, do tužnog nestanka – ostaje urezana u historiju grada kao primjer kako se jedan simbol napretka može pretvoriti u simbol uništenja.
